O NAMA

642325502

Marko Vešović

Rođen je 14. 3. 1945. u selu Papama kod Bijelog Polja u Crnoj Gori. Gimnaziju završio u Bijelom Polju, Filozofski fakultet u Sarajevu, a postdiplomski studij na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kao profesor radio u Autosaobraćajnoj školi i u gimnaziji Pero Kosorić. Godine 1976. izabran za asistenta na Filozofskom Fakultetu gdje je radio do 1986. kad je prešao za urednika u “Veselinu Masleši”. Na Filozofski fakultet vratio se 1992. Doktorsku disertaciju Jezik u poeziji Radovana Zogovića odbranio 2002. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Danas je u penziji.

Poezija:

Nedelja, Sarajevo, Svjetlost, 1970.
Osmatračnica, Sarajevo, Svjetlost, 1974.
Sijermini sinovi, Sarajevo, Svjetlost, 1979.
Kralj i olupina, Sarajevo, Svjetlost, 1996.
Poljska konjica, Zoro, Sarajevo, 2004. (drugo dorađeno izdanje).
Rastanak s Arencanom, Zoro, Sarajevo, 2007.
Dok prelazim u mumiju, Dobra knjiga, Sarajevo, 2010 (drugo dorađeno izdanje).
Knjiga žalbi, OKF, Cetinje 2010.
Kalemar, OKF, Cetinje, 2013.
Tamo smo gdje nismo, OKF, Cetinje, 2015

Prepjevi:

Poezija Emili Dikinson (s Jasnom Levinger), Sarajevo, Svjetlost, 1986.
Šarl Bodler: Cvijeće zla, Sarajevo, Zid 2001.
Josip Brodski : Poezija, Plima Plus, Ulcinj, 4004.
V. B. Jejts: Jedrenje u Bizantijum, Plima Plus, Ulcinj, 2005.
Sergej Jesenjin: 105 pjesama, Rabic, Sarajevo 2010.
Dvije ruske pjesnikinje, OKF, Cetinje 2010.
W. H. Auden: Nek mi sudi povijest , izabrane pjesme (s Omerom
Hadžiselimovićem) OKF, Cetinje 2010.
Osip Mandeljštam: Izabrane pjesme, OKF, Cetinje 2012.
Aleksandar Blok: Izabrane pjesme, OKF, Cetinje, 2013.
Emili Dikisnon: Poezija (dopunjeno i dorađeno), OKF, Cetinje, 2014
260 francuskih soneta, KDP, www.amazon.com (sa Sunitom Subašić-Thomas)

Proza:

Rodonačelnik, Sarajevo, Svjetlost, 1982.
Smrt je majstor iz Srbije, Zoro, Sarajevo 2003 (drugo dorađeno izdanje).
Moj svijete izgubljeni, Cetinje, Free Montenegro, 2000.
Bosanska priča, Sarajevo, Svjetlost, 2002.
Markovi konaci, Hercegtisak, Mostar 2004.
Ma šta bude reklo lišće, Plima, Ulcinj, 2006.
Bijeg na visoravan, Dobra knjiga, Sarajevo, 2010

Esejistika

Četvrti genije, Sarajevo, Svjetlost, 1989.
Na ledu zapisano, Sarajevo, Zid, 1999.
Jezik u poeziji Radovana Zogovića, OKF-Bybook, 2009.
Tunjo Veliki i u Tunje Mali, Rabic, Sarajevo, 2009.
Špijun iz Pipera, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009.
Miško Kesedžija i njegove bize (sa Šekijem Radončićem), Pobjeda, Podgorica, 2012.
Prevodilački čarobnjak, KDP, www.amazon.com

Antologije:

Antologija bosanskohercegovačke poezije (sa Enesom Durakovićem i
Milem Stojićem), Sarajevo, Alef, 2000.
Da je barem devedest treća, Dobra knjiga, Sarajevo, 2009.

1420464

Sunita Subašić-Thomas

Rođena u Sarajevu 1959. godine. Studij jugoslovenskih književnosti i sh/hs. jezika, a paralelno i francuskog jezika i književnosti završila na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,  postdiplomski studij u Zagrebu. Prije rata radila kao asistent u Institutu za književnost u Sarajevu, koje je napustila tokom opsade da bi preuzela mjesto lektora našeg jezika u Francuskoj, gdje je ostala da živi, nastavljajući da prevodi, piše i objavljuje u Bosni i Hercegovini, uglavnom u oblasti teorije književnosti i književne kritike. Sada živi u Sarajevu.

 

 

– «Poetski simbolizam Branka Miljkovića», Godišnjak Instituta za književnost BiH, 1987, XVI, str. 179-196, ćir;

 

– «Otpor teoriji» (prikaz knjige Vladimira Bitija Pripitomljavanje drugog. Mehanizam domaće teorije, Hrvatsko povijesno društvo, Zagreb, 1989), Godišnjak Instituta za književnost, 1990, XIX, str. 272-276, ćir;

 

– «Priča i značenje», Godišnjak Instituta za književnost BiH, 1991, XX, str. 363-367 (prikaz knjige Gaje Peleša Priča i značenje (Semantika pripovjednog teksta), Zagreb, 1989;

 

– «Postmoderni roman prema konkurentskim diskursima» (naučni skup održan u Beogradu 1990, objavljeno u: Istorijski roman. Zbornik radova, ured. dr. Miodrag Maticki, Institut za književnost i umetnost – Beograd, Institut za književnost – Sarajevo, 1992-1996;

 

– «Dobro i zlo. Nemoralna pisma iz Francuske i Njemačke», prikaz knjige Le bien et le mal. Lettres immorales d’Allemagne Andréa Glucksmanna, Pariz, 1997. (neobjavljeno);

 

– «Tajne radionice za proizvodnju nacija», prikaz knjige Anne-Marie Thiesse La création des identités nationales, Europe XVIII-XIX siècle, Pariz, Seuil, 1999, neobjavljeno;

 

– «Razmišljanja o dva razgovora o našem vremenu», prikaz knjige L’ingratitude. Conversation sur notre temps, Pariz, Gallimard, 1999. (neobjavljeno);

 

– «Kritičar na Begićevim raskršćima» (prikaz knjige Nedžada Ibrahimovića Čitalac na raskršću. Uvod u Midhata Begića, Tešanj, 2001), Novi izraz, 2002, br. 18, str. 3-31;

 

– « Paradoksi  i izazovi Pierrea Bourdieua », 2002, neobjavljeno ;

 

– «Midhat Begić – kritičar kontinuiteta», predgovor knjizi Midhata Begića, Eseji i kritike, Preporod, Sarajevo, 2004, str. 5-61;

 

– «Midhat Begić: critique de la continuté » in : Entre l’écrivain et son œuvre : In(ter)férences des métadiscours littéraires, Éditions Nota bene ; biblioteka Convergences, ured. Manon Auger i Marina Girardin, Montréal, 2008, str. 53-78;

 

– «Kako je književnost iskopala vlastitu raku », Novi izraz, 2006, br. 33-36, str. 27-32, prikaz knjige Williama Marxa : L´adieu à la littérature. Histoire d´une dévalorisation. XVIIIe – XXe siècle. [Zbogom književnosti. Historija jedne devalvacije. XVIII – XX stoljeće], Les éditions du Minuit, Pariz, 2005.

 

– « Govoriti o knjigama koje nismo čitali – istinska stvaralačka aktivnost », Novi izraz, 2007, br. 37-38, str. 70-81 (prikaz knjige Pierrea Bayarda, Comment parler des livres que l’on n’a pas lus?), Les Éditions du Minuit, Pariz, 2007.

 

– « Begić između pisca i djela », naučni skup Akademije nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo, 2011 ;

 

– « Povodom izložbe posvećene M. Begiću u Muzeju književnosti », Novi izraz, 2011, br. 53-54, str. 211-215 ;

 

– « Sarajlićev lirski subjekt. Ars poetica kao ars amatoria », Zbornik radova. Naučni skup o Izetu Sarajliću, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2013, str. 61-85 ;

 

– « Epistemološka revolucija književnosti svjedočenja », Sarajevske sveske, 2014, br. 43-44.

http://sveske.ba/en/content/epistemoloska-revolucija-knjizevnosti-svjedocenja;

 

– « Elisabeth de Fontenay ‘Bez uvrede po ljudski rod’ », Sarajevske sveske, 2015, br. 47-48 ; http://sveske.ba/en/content/elisabeth-de-fontenay-bez-uvrede-po-ljudski-rod;